Oglasnici za nekretnine

 
Popis najpopularnijih domaćih besplatnih oglasnika za kupnju i prodaju nekretnina

burza-nekretnina.com


Udruženje agencija za posredovanje u prometu nekretninama na području Republike Hrvatske.

centarnekretnina.net


Centralno mjesto hrvatskog tržista nekretnina. Oglasnik za nekretnine s interaktivnom kartom i magazinom. Najveća ponuda stanova, kuća i novogradnje.

crozilla-nekretnine.com


Oglasi se na najvecem portalu za nekretnine u RH! Internet oglasnik za kupnju, prodaju i najam nekretnina.

deltanet.hr


Deltanet portal za oglašavanje nekretnina i zaposlenja u graditeljstvu na 15 jezika. Portal za nekretnine sadrži bazu od preko 3000 oglasa za stanove, kuće, poslovne prostore, apartmane, zemljišta i drugo.

foto-nekretnine.hr


Foto Nekretnine Oglasnik nudi najbolji izbor nekretnina, kuća, stanova, zemljišta, poslovnih prostora, novogradnja te agencija za nekretnine.

mamamia.com


Besplatno oglašavanje: Prodaja - Najam Apartmani, kuće, stanovi, zemljišta

nekretnine.net


Kuće, besplatni oglasnik, agencije, brza pretraga, slike, cijene

nekretnine24.com


Nekretnine 24 sata, marketing portal i foto oglasnik za nekretnine. Oglasite vašu nekretninu besplatno.

nekretnine365.com


Nekretnine Bosna, Nekretnine Hrvatska, Nekretnine Srbija i Crna Gora. Besplatni oglasi za nekretnine. Sveobuhvatna ponuda agencija i vlasnika nekretnina.

nekretnine-hr.net


Objavi potpuno besplatan oglas za svoju nekretninu iz Hrvatske.

njuskalo.hr/nekretnine


Njuškalo oglasnik za nekretnine. Prodaja nekretnina i iznajmljivanje nekretnina u malim oglasima. 22.000+ nekretnina sa slikom, cijenom i prikazom na karti.

oglas.hr


Nekretnine - Oglas.hr je besplatni foto oglasnik za nekretnine. Oglasnik za nekretnine nudi mogućnost besplatnog oglašavanja, pa oglasite nekretnine.

oglasnik.hr


Oglasnik nekretnine je vodeći mjesečnik za nekretnine i uređenje doma, s najvećim brojem fotooglasa! U četiri godine izlaženja izrastao je iz oglasnika...

oglasnik-nekretnina.com


Prodaja nekretnina, prodaja stanova, prodaja kuca, iznajmljivanje apartmana. Besplatni foto oglasnik za nekretnine - kompletna ponuda i potražnja stanova, ...

realestatecroatia.com


Iskoristite pad cijena - Pretražite 26.000 nekretnina...

realitica.com


Besplatni foto oglasnik za prodaju i iznajmljivanje nekretnina u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Imenik agencija i poduzeca. Visejezicne stranice.

Pretraživanje nekretnina

 
Najpopularnije domaće besplatne tražilice za nekretnine

gohome.hr


GoHome je tražilica poput Google-a, ali specijalizirana za nekretnine. Pretražite preko 160.000 nekretnina hrvatskog web prostora na jednom mjestu

nekretnine2.com


Dobrodošli na Nekretnine 2, web portal Nekretnine i Interijeri. Naša misija je objediniti na jednome mjestu sve relevantne informacije vezane uz nekretnine, ...

KPU - Knjiga položenih ugovora

 
Knjiga položenih ugovora je knjiga za evidentiranje vanknjižnog vlasništva, koja je nastala kao nužno zlo u doba otkupa stanova, jer pretežni dio novijih zgrada nije upisan u zemljišne knjige, a često niti u katastar.
Knjiga položenih ugovora služi za evidentiranje dokumenata o stjecanju vlasništva (ugovori o kupoprodaji, rješenja o nasljedstvu itd.) za one nekretnine koje nisu upisane u zemljišnu knjigu. To nije konačno, već privremeno rješenje upisa vlasništva.
Nakon upisa nekretnine u zemljišnu knjigu, koju (nekretninu) prije toga treba etažirati, knjiga položenih ugovora će biti ukinuta.
U knjizi položenih ugovora nisu utvrđeni proporcionalni dijelovi cijele nekretnine (zemljišta i zgrade), nad kojima je suvlasnik svaki vlasnik posebnog dijela (stana, poslovnog prostora ili garaže, itd.). Vlasnik pojedine etažne jedinice u knjizi položenih ugovora nije evidentiran kao suvlasnik zgrade i zemljišta.

Cjenkanjem spustite cijenu nekretnine

 
Trenutna situacija na hrvatskom tržištu nekretnina je idealna. Iako su cijene u oglasima ostale jednake unatoč padu prodaje, ako se znate dobro cjenkati postoje velike šanse da ćete postići nižu cijenu, uz primjenu odgovarajućih trikova. Kad se odlučite na kupnju nekretnine ključna stvar je da se dobro pripremite i prikupite potrebne informacije.

Tržište je trenutno na strani potražnje, a upravo to je znak za vas. Krenite u akciju. Prvo pravilo kaže: Tražite prodavatelja kojem se žuri prodati nekretninu. U oglasima često može stajati napomena 'hitno prodajem'. Tu je, naravno, vaša prilika, a vjerojatno je i da će prodavatelj kojemu se žuri biti popustljiviji na vaše zahtjeve.

Kada pregovaranje započne, prednost će imati onaj koji prvi uoči priliku. Redovito čitajte oglase u tisku i na internetu te pokušajte među prvima kontaktirati prodavatelja i odmah dogovoriti sastanak i razgledavanje nekretnine. Psihologija je vrlo jednostavna: ako ste se potrudili, ostavljate dojam zainteresiranog kupca, a prodavatelju neće ostati mnogo vremena da stupi u kontakt s ostalim potencijalnim kupcima zbog čega će postati popustljiviji.

Izvor: dnevnik.hr (02.04.2009.)

Kupnja nekretnine: Kako se osigurati od prijevare

 
Na što treba obratiti pozornost kod kupnje nekretnine u gradnji da bi kupac bio siguran?

Kupac može biti siguran da neće biti bitno oštećen u kupnji nedovršene građevine ako sklopi kvalitetan ugovor u kojem će biti dobro opisan predmet prodaje i, što je najvažnije, ako plaćanje cjelokupne kupoprodajne cijene nekretnine odgodi za trenutak kad građevina bude dovršena, evidentirana u zemljišnoj knjizi, uknjižena kao vlasništvo prodavatelja i spremna za predaju posjeda kupcu.

No, želja kupca za takvom kupnjom obično je u suprotnosti s težnjama prodavatelja. Prodavatelji (investitori nekretnine) u pravilu nastoje naplatiti nekretninu još u gradnji pa onda iz kupoprodajne cijene financirati gradnju. Obično se radi o financiranju gradnje objekta u kojemu je predmet prodaje, a možda i o nekoj drugoj investiciji.

Sredstva za osiguranje

Investitori kupcima stanova u objektima u gradnji obično ne daju sredstva za osiguranje ispunjenja svojih obveze i ne dopuštaju da takvi kupci upišu svoje vlasništvo na idealnom dijelu zemljišta na kojem se gradi objekt. Zato plaćanje cijene unaprijed za kupca stana nosi rizike koje on u pravilu ne može otkloniti.

Rizici za kupca kod takve kupnje mogu se sastojati primjerice u tome da dovršenje objekta kasni ili se gradnja u potpunosti obustavi; da prodavatelj investitor izgradi objekt, ali ne uspije ishoditi parcelaciju, upis objekta, upis svog prava vlasništva i etažiranje; da je na cijeloj nekretnini, pa tako i na stanu koji se kupuje upisana hipoteka banke iako je kupac već platio cijenu stana; da prodana nekretnina postane predmet ovrhe radi namirenja duga prodavatelja prema njegovu vjerovniku. Prodavatelj takve probleme ponekad ne može riješiti ili ih ne može riješiti u razumnom roku. Tada kupac ima pravo na raskid ugovora, vraćanje uplaćenog novca i naknadu štete, odnosno na kamate na uplaćena sredstva. No naplata je nerijetko dugotrajna i neizvjesna.

Neizgrađena nekretnina

Da bi kupac smanjio rizik kupnje neizgrađene nekretnine, prije ulaženja u pravni posao treba ocijeniti i renome prodavatelja te da li se prodavatelj dugo bavi gradnjom i prodajom objekata ili mu je to prvi projekt (pa će nakon prodaje svih stanova u predmetnom objektu možda prestati poslovati). Zatim je korisno zatražiti odobrenje na temelju kojeg prodavatelj gradi te provjeriti knjižno stanje zemljišta na kojem će se graditi. No takve provjere mogu biti samo informativne, jer kupac nema utjecaj na to što će prodavatelj (investitor) poduzimati s nekretninom.

Obveze i rokovi

Pri sklapanju predugovora i ugovora o kupnji nekretnine treba angažirati odvjetnika radi provjere sadržaja ugovora. U ugovoru trebaju biti jasno određeni predmet obveze i rokovi ispunjenja. Često je problem u tome što prodavatelji ne žele odstupiti od svojih špranci s nepovoljnim odredbama za kupce. No može se očekivati da će sa smanjenjem potražnje stanova uslijed financijske krize prodavatelji postati fleksibilniji.

Da bi kupac otklonio rizik, najbolje bi bilo da, kako je na početku teksta navedeno, što kasnije izvrši plaćanje ili da od prodavatelja ishodi sredstva osiguranja (npr. bankarsku garanciju). Dobra mogućnost za kupca je kupnja nekretnine iz bankarskog kredita čija otplata se osigurava hipotekom na stanu -predmetu prodaje. U takvom aranžmanu banka neće prodavatelju isplatiti sredstva iz kredita dok se na stanu predmetu prodaje ne upiše hipoteka. Preduvjet za upis hipoteke je uređeno zemljišno-knjižno stanje, a donekle i uredna izgrađenost objekta. Takvi zahtjevi banke ujedno štite interese samog kupca.

Interaktivni GUP

Ako se radi o kupnji stana u zgradi u naselju u gradnji, postoji mogućnost da se već u bližoj budućnosti okoliš bitno promijeni, pa da kupljena nekretnina više ne odgovara očekivanjima kupca iz razdoblja kupnje. Radi utvrđivanja kakva se gradnja u susjedstvu može očekivati kupac može angažirati arhitekta da bi provjerio dokumente prostornog uređenja, osobito u pogledu korištenja i namjene prostora te planirane prometne mreže. U nekim gradovima građani mogu izvršiti takvu provjeru putem interneta. Interaktivna karta s prostornim pregledom GUP-a Zagreba može se pogledati na web adresi https://e-uprava.apis-it.hr/gup/Preglednik.aspx .

Izvor: Jutarnji.hr - "Banka štiti kupca od prodavatelja" (19.02.2009.)

Dokumenti za prodaju nekretnina

 
PRODAJA KUĆE - POTREBNA DOKUMENTACIJA
- Izvadak iz zemljišne knjige-gruntovnica
- Izvadak iz katastra (tekstualni i grafički)
- Lokacijska i građevinska dozvola
- Projektna dokumentacija po kojoj je izdana građevinska dozvola
- Ukoliko je kuća građena prije 1968. godine «Uvjerenje» - Republike Hrvatske, gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove, odjel za katastar zemljišta i nekretnina
- Preslika osobne iskaznice
- Dokaz načina stjecanja vlasništva ukoliko kuću nije gradio prodavatelj (kupoprodajni ugovor, ugovor o nasljeđivanju, ugovor o darovanju)

PRODAJA STANA - POTREBNA DOKUMENTACIJA
- Izvadak iz zemljišne knjige - gruntovnica
- Kupoprodajni ugovor o načinu stjecanja nekretnine ili ugovor o darovanju ili nasljeđivanju
- Preslika osobne iskaznice
- Po mogućnosti tlocrt

PRODAJA STANA - VANKNJIŽNO VLASNIŠTVO
- Kupoprodajni ugovor ovjeren od strane javnobilježničkog ureda i porezne uprave
- Ukoliko su nekretnine nove u izgradnji (lokacijska dozvola; elaborat o etažiranju zgrade)
- Preslika osobne iskaznice
- Po mogućnosti tlocrt

ZA PRODAJU ZEMLJIŠTA - GRADILIŠTA POTREBNA JE DOKUMENTACIJA
- Izvadak iz zemljišne knjige-gruntovnica
- Izvod iz katastra tekstualni i grafički
- Lokacijska dozvola i građevinska dozvola (nije uvijet)
- Izvod iz prostornog plana (po novom GUP-u) što se može graditi u namjeni do koliko BRP-a
- Preslika osobne iskaznice
- Dokaz o načinu stjecanja zemljišta (ugovor o kupoprodaju, darovni ugovor i rješenje o nasljeđivanju)

POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA PRODAJU KUĆE, STANA I POSLOVNOG PROSTORA U IZGRADNJI
- Izvadak iz zemljišne knjige-gruntovnica za zemljište
- Lokacijska i građevinska dozvola
- Projektna dokumentacija po kojoj je izdana građevinska dozvola
- Za stanove, lokale i urede etažni elaborat

Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji - NN 38/09

 


HRVATSKI SABOR

832

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Proglašavam Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. ožujka 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/37

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

Zagreb, 24. ožujka 2009.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Članak 1.

U Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07.) u članku 29. stavku 2. riječi: »županijsko, odnosno Gradsko poglavarstvo« zamjenjuju se riječima: »župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba«.

Članak 2.

U članku 38. stavku 1. riječi: »županijsko poglavarstvo« zamjenjuju se riječju: »župan«.

U stavku 2. riječi: »županijsko poglavarstvo« zamjenjuju se riječju: »župan«.

U stavku 5. riječi: »gradsko poglavarstvo« zamjenjuju se riječju: »gradonačelnik«.

Članak 3.

U članku 95. stavku 1. riječi: »poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba« zamjenjuju se riječima: »župan, gradonačelnik, odnosno načelnik općine«.

Članak 4.

U članku 108. stavku 6. brojka: »1.« zamjenjuje se brojkama: »4. i 5.«, a riječi: »poglavarstvo županije, odnosno velikog grada« zamjenjuju se riječima: »župan, odnosno gradonačelnik velikog grada«.

Članak 5.

U članku 345. riječi: »obavlja poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na svom području« zamjenjuju se riječima: »obavljaju općinski načelnici, gradonačelnici i gradonačelnik Grada Zagreba.«

Članak 6.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora članova općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba te općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.

Klasa: 350-01/09-01/01

Zagreb, 20. ožujka 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji - NN 76/07

 

HRVATSKI SABOR
2395
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Proglašavam Zakon o prostornom utvrđenju i gradnji, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. srpnja 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/63
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb, 13. srpnja. 2007.

Predsjednik
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

I. OPĆE ODREDBE (od čl. 1.)
. PREDMET ZAKONA
. POJMOVI
.. A. Prostorno uređenje
.. B. Gradnja
. PRIMJENA DRUGIH PROPISA
. OVLAŠTENJA MINISTRA
. STRUČNI ISPIT
. SLUŽBENA OSOBA OVLAŠTENA ZA VOĐENJE POSTUPAKA I IZDAVANJE AKATA
. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE
1.1. Načela prostornog uređenja (od čl.8 .)
.. Načelo prostorne održivosti razvitka
.. Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora
.. Načelo vertikalne integracije i usuglašavanja interesa
.. Načelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima
.. Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
1.2. Bitni zahtjevi za građevinu (od čl. 14.)
.. Energetska svojstva zgrada
.. Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu
.. Nesmetan pristup i kretanje u građevini
.. Građevni i drugi proizvodi
.. Tehnički propisi
.. Ispitivanje i istraživanje građevine
.. Odbor za graditeljstvo
.. Donošenje podzakonskih propisa na temelju posebnih zakona

II. PROSTORNO UREĐENJE
2.1. Subjekti prostornoga uređenja (od čl. 23.)
.. Obveza osiguranja prostornog uređenja
.. Aktivna zemljišna politika
.. Nadležnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
.. Savjet prostornog uređenja
.. Obavljanje djelatnosti prostornog uređenja
.. Obavljanje djelatnosti prostornog uređenja za Državu, županije i Grad Zagreb
.. Hrvatski zavod za prostorni razvoj
.. Tijela Zavoda
.. Zavodi za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba
.. Pravne osobe i ovlašteni arhitekti koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja
.. Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja
2.2. Informacijski sustav prostornog uređenja (od čl. 41.)
.. Sadržaj informacijskog sustava
.. Uspostava, vođenje i održavanje informacijskog sustava
.. Obveze dostave podataka i informacija
.. Javnost informacijskog sustava
.. Podaci o nekretninama i vlasnicima
2.3. Dokumenti praćenja stanja u prostoru (od čl. 47.)
.. Izvješće o stanju u prostoru
2.4. Zaštićena područja od posebnog interesa za Državu (od čl. 48.)
.. Zaštićeno obalno područje mora
.. Određivanje građevinskih područja u ZOP-u
.. Ograničenja zahvata u prostoru ZOP-a
.. Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene
.. Morske plaže
2.5. Dokumenti prostornog uređenja (od čl. 54.)
2.5.1. Opće odredbe
... Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja
... Namjena dokumenata prostornog uređenja
... Zajednički dokumenti prostornog uređenja
... Sadržaj dokumenta prostornog uređenja
... Financiranje izrade dokumenata prostornog uređenja
... Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata prostornog uređenja
... Evidencija postupka izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja
... Dostupnost dokumenta prostornog uređenja
... Dostava dokumenata prostornog uređenja
2.5.2. Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti Države
... Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske
... Značenje Strategije
... Sadržaj Strategije
... Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
... Značenje Programa
... Sadržaj Programa
... Prostorni plan područja posebnih obilježja
... Značenje prostornog plana područja posebnih obilježja
... Sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja
2.5.3. Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti županije i Grada Zagreba
... Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
... Značenje prostornog plana županije i prostornog plana Grada Zagreba
... Sadržaj prostornog plana županije
... Sadržaj prostornog plana Grada Zagreba
2.5.4. Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti velikog grada, grada ili općine
... Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine
... Sadržaj prostornog plana uređenja velikog grada, grada ili općine
... Urbanistički plan uređenja
... Značenje urbanističkog plana uređenja
... Sadržaj urbanističkog plana uređenja
... Detaljni plan uređenja
... Značenje detaljnog plana uređenja
2.6. Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja (od čl. 78.)
.. Odluka o izradi prostornog plana
.. Zahtjevi za izradu prostornog plana
.. Način pribavljanja stručnih rješenja
.. Prijedlog za izradu prostornog plana
.. Sudjelovanje u izradi prostornog plana
.. Prethodna rasprava
.. Nacrt i prijedlog prostornog plana
.. Javna rasprava
.. Objava javne rasprave
.. Posebna obavijest o javnoj raspravi
.. Javni uvid
.. Javno izlaganje
.. Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi
.. Izvješće o javnoj raspravi
.. Sadržaj izvješća o javnoj raspravi
.. Ponovna javna rasprava
.. Izrada konačnog prijedloga prostornog plana i mišljenja nadležnih tijela
.. Konačni prijedlog prostornog plana
.. Obavijest sudionicima javne rasprave i vlasnicima nekretnina
.. Suglasnost Ministarstva
.. Suglasnost župana na prostorne planove lokalne razine
.. Ponovno izdavanje suglasnosti na konačni prijedlog prostornog plana
.. Donošenje dokumenata prostornog uređenja
.. Objava i sadržaj odluke o donošenju dokumenta prostornog uređenja
.. Izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja
2.7. Provođenje dokumenata prostornog uređenja (od čl. 103.)
.. Lokacijska dozvola
.. Nadležnost za izdavanje lokacijske dozvole
.. Sadržaj lokacijske dozvole
.. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole
.. Postupak izdavanja lokacijske dozvole
.. Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole
.. Poziv za uvid u idejni projekt
.. Odbijanje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
.. Dostava lokacijske dozvole i rješenja o odbijanju zahtjeva
.. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole
.. Rok za izdavanje lokacijske dozvole
.. Pravo na žalbu
.. Važenje lokacijske dozvole
2.8. Parcelacija građevinskog zemljišta (od čl. 119.)
.. Parcelacija
.. Parcelacijski elaborat
.. Rješenje o utvrđivanju građevne čestice
2.9. Uređenje građevinskog zemljišta (od čl. 122.)
.. Cilj i obveza uređenja građevinskog zemljišta
.. Radnje i radovi uređenja građevinskog zemljišta
.. Redoslijed uređenja građevinskog zemljišta
.. Mogućnost građenja u građevinskom području
.. Zabrana izdavanja dozvola i drugih akata
.. Obveza prodaje zemljišta
.. Predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
.. Pravo prvokupa
.. Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta
2.10. Urbana komasacija (od čl. 137.)
2.10.1. Opće odredbe o urbanoj komasaciji
... Svrha urbane komasacije
... Područje komasacije
... Predmet komasacije
... Građevine i trajni nasadi
... Utvrđivanje stanja
... Stranke i sudionici komasacije
... Troškovi postupka komasacije
... Povraćaj u prijašnje stanje i obnova postupka
2.10.2. Komasacijska povjerenstva
... Komasacijsko povjerenstvo županije, Grada Zagreba i velikog grada
... Državno komasacijsko povjerenstvo
2.10.3. Postupak komasacije
... Zahtjev za pokretanje postupka
... Zaključak o provedbi postupka komasacije
... Utvrđivanje tržišne vrijednosti zemljišta
... Očitovanje stranaka i utvrđivanje stvarnog stanja nekretnina
... Dodjeljivanje građevnih i drugih čestica
... Naknada u novcu
... Formiranje izgrađenih građevnih čestica
... Rješenje o komasaciji
... Izvršenje rješenja o komasaciji

III. GRADNJA
3.1. Sudionici u gradnji (od čl. 177.)
.. Investitor
.. Projektant
.. Izvođač
.. Nadzorni inženjer
.. Revident
3.2. Projekti (od čl. 190.)
.. Idejni projekt
.. Glavni projekt
.. Izvedbeni projekt
.. Opremanje i označavanje projekta
.. Kontrola projekata
.. Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta
.. Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima
3.3. Građenje građevina (od čl. 209.)
3.3.1. Rješenje o uvjetima građenja
3.3.2. Potvrda glavnog projekta
3.3.3. Građevinska dozvola
3.3.4. Izmjene tijekom građenja
... Građevina za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja
... Građevina za koju se izdaje potvrda glavnog projekta
... Građevina za koju se izdaje građevinska dozvola
... Promjena investitora
3.4. Posebni slučajevi građenja (od čl. 238.)
.. Građenje u slučaju neposredne opasnosti
.. Obnavljanje oštećenih građevina
3.5. Ostali posebni slučajevi (od čl. 240.)
.. Rješenje o izvedenom stanju
.. Potvrda izvedenog stanja
3.6. Prijava početka građenja i gradilište (od čl. 249.)
.. Prijava početka ili nastavka građenja
.. Uređenje gradilišta
.. Dokumentacija na gradilištu
3.7. Uporaba građevina (od čl. 256.)
.. Uporabna dozvola
.. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
.. Tehnički pregled
.. Dužnost investitora u postupku tehničkog pregleda
.. Izdavanje uporabne dozvole
.. Pokusni rad
.. Uporabna dozvola za dio građevine
.. Uporabna dozvola za složenu građevinu
.. Troškovi postupka
.. Evidentiranje građevine u katastarskom operatu
.. Uporaba i održavanje građevine
3.8. Uklanjanje građevina (od čl. 273.)
.. Dozvola za uklanjanje
.. Zahtjev i postupak za izdavanje dozvole za uklanjanje
.. Projekt uklanjanja

IV. NADZOR
4.1. Upravni nadzor (od čl. 277.)
.. Poništenje i ukidanje po pravu nadzora
4.2. Inspekcijski nadzor (od čl. 279.)
.. Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora
.. Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora
.. Službena iskaznica i znak
.. Ovlasti inspektora
.. Obveze nadziranih osoba
.. Stranka u inspekcijskom postupku
.. Inspekcijski postupak
.. Inspekcijsko rješenje
.. Hitne mjere
.. Zatvaranje gradilišta i pečaćenje sredstava za rad
.. Zaključak o obustavi postupka izvršenja
.. Pravo na žalbu i upravni spor
.. Nadzor urbanističke inspekcije
.. Nadzor građevinske inspekcije
.. Otklanjanje nepravilnosti
.. Zabrana ugradbe građevnog proizvoda
.. Otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini
.. Obustava građenja
.. Uklanjanje građevine
.. Zabrana uklanjanja građevine
.. Izvršenje inspekcijskog rješenja
.. Poništenje i ukidanje akata po pravu nadzora

V. KAZNENE ODREDBE (od čl. 305.)
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (od čl. 325.)




V. KAZNENE ODREDBE

Prekršaji osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja

Članak 305.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako izrađuje dokumente prostornog uređenja, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 39.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 306.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako izradi nacrt prijedloga prostornog plana ili idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i/ili posebnim propisima (članak 60. i članak 208.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi, odnosno ovlaštenom arhitektu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.

Članak 307.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako ne imenuje odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i/ili za odgovornog voditelja imenuje osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (članak 40. stavak 1. i 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi, odnosno ovlaštenom arhitektu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.

Prekršaji voditelja izrade

Članak 308.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja za prekršaj iz članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja za prekršaj iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se osoba koja izrađuje nacrt prijedloga dokumenta prostornog uređenja kao odgovorni voditelj, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 40. stavak 2.).
(4) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj odnosno fizičkoj osobi može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(5) Voditelj izrade je u slučaju iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Prekršaji osobe ovlaštene osobe za izradu parcelacijskih elaborata

Članak 309.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlaštena osoba ako izradi parcelacijski elaborat protivno rješenju o uvjetima građenja, rješenju o utvrđivanju građevne čestice ili lokacijskoj dozvoli ili detaljnom planu uređenja (članak 120.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 310.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako onemogući obavljanje pregleda urbanističkog inspektora ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (članak 283. stavak 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Prekršaji investitora

Članak 311.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:
– gradi bez pravomoćnog, odnosno konačnog rješenja o uvjetima građenja, pravomoćne, odnosno konačne građevinske dozvole, potvrđenoga glavnog projekta (članak 209. stavak 1., 2. i 4.),
– gradi protivno rješenju o uvjetima građenja, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu rješenja o uvjetima građenja (članak 233. stavak 1.),
– gradi protivno potvrđenom glavnom projektu, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta (članak 234. stavak 1.),
– gradi protivno građevinskoj dozvoli, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole (članak 235. stavak 1.),
– projektiranje, kontrolu, nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja povjeri osobama koje ne ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 178. stavak 2.),
– ne osigura stručni nadzor građenja (članak 178. stavak 3.),
– je izvođač, a stručni nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu (članak 178. stavak 5.),
– ne ukloni prethodno izgrađenu građevinu ili njezin dio čije je uklanjanje određeno rješenjem o uvjetima građenja, potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom (članak 211. stavak 3. i 4.),
– gradi protivno rješenju o uvjetima građenja na način koji utječe na ispunjavanje bilo kojega bitnog zahtjeva za građevinu, a nadležnom upravnom tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja nije dostavio izmjenu i/ili dopunu glavnog projekta (članak 233. stavak 2.),
– gradi protivno glavnom projektu na način koji utječe na ispunjavanje bilo kojega bitnog zahtjeva za građevinu a nadležno upravno tijelo koje je izdalo potvrdu glavnog projekta nije potvrdilo izmjenu i/ili dopunu glavnog projekta (članak 234. stavak 3.),
– ne ishodi akt kojim se odobrava građenje za građevinu iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona (članak 238. stavak 4.),
– ne ukloni građevinu iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku i prethodno ne izradi projekt uklanjanja te građevine (članak 238. stavak 3.),
– oštećenu građevinu vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektu postojećeg stanja građevine (članak 239.),
– ne ukloni privremenu građevinu, opremu gradilišta, neutrošeni građevinski materijal i otpad prije izdavanja uporabne dozvole (članak 253. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:
– projektantu glavnog projekta ne povjeri projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom (članak 178. stavak 4.),
– ne odredi glavnog projektanta (članak 180. stavak 2.),
– ne imenuje glavnog izvođača radova (članak 183. stavak 2.),
– ne imenuje glavnoga nadzornog inženjera (članak 187. stavak 2.),
– trajno ne čuva idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja (članak 191. stavak 3.),
– projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole ne dostavi glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom u slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta (članak 192. stavak 3.),
– trajno ne čuva glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom (članak 192. stavak 5.),
– projektantu pravodobno ne omogući pregled radova (članak 194.),
– ne gradi na temelju izvedbenog projekta (članak 198. stavak 2.),
– gradi na temelju rješenja o uvjetima građenja a nema glavni projekt (članak 249. stavak 2.),
– trajno ne čuva izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (članak 198. stavak 4.),
– projektantu glavnog projekta ne dostavi radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom, izvedbeni projekt koji taj projektant nije izradio (članak 199. stavak 1.),
– revidentu pravodobno ne omogući provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova (članak 202. stavak 4.),
– ne osigura nostrifikaciju projekta propisanu člankom 204. ovoga Zakona,
– nastavi građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se odobrava obnova postupka izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno obnova izdavanja građevinske dozvole kojom je dopušteno građenje te građevine (članak 210. stavak 4.),
– ne zatraži promjenu investitora u propisanom roku (članak 237. stavak 1.),
– ne prijavi početak, odnosno nastavak građenja u propisanom roku (članak 249. stavak 1.),
– nema propisani elaborat iskolčenja građevine (članak 249. stavak 2., 3. i 4.),
– ne poduzme mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari u slučaju prekida građenja (članak 249. stavak 6.),
– trajno ne čuva dokumentaciju iz članka 254. stavka 1. podstavka 5.,6., 8. i 9. ovoga Zakona, (članak 254. stavak 3.),
– koristi građevinu, a nadležnom upravnom tijelu nije dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera (članak 256. stavak 1.),
– koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 256. stavak 2. i 3.),
– ne osigura prisutnost sudionika u gradnji tehničkom pregledu (članak 260. stavak 2.),
– ako ne prijavi početak pokusnog rada (članak 263. stavak 1.),
– ispitivanje za vrijeme pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 263. stavak 2.),
– započne pokusni rad koji nije predviđen i obrazložen glavnim projektom (članak 263. stavak 4.),
– ne postupa s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem na propisani način (članak 274. stavak 1.).
(3) Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička osoba iz članka 178. stavka 6. ovoga Zakona ako projektira i provodi stručni nadzor građenja, a ne ispunjava propisane uvjete, te ako projektira ili obavlja stručni nadzor za svoje potrebe dva i više puta u razdoblju od pet godina.
(5) Novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se pravni sljednik investitora.
(6) Novčane kazne iz ovoga članka, u slučaju građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine, umanjuju se za 50%.

Prekršaji osobe registrirane za poslove projektiranja

Članak 312.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je izradila projekt, a nije registrirana za poslove projektiranja prema posebnom zakonu, odnosno ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer ako nema pravo uporabe strukovnog naziva (članak 179. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove projektiranja ako:
– projekti koje izrađuje ne ispunjavaju propisane uvjete, a osobito ako projektirana građevina nije usklađena s lokacijskom dozvolom, ne ispunjava bitne zahtjeve i nije usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima (članak 179. stavak 2.),
– je zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini (članak 179. stavak 3.),
– izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 198. stavak 1.),
– se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u građevinama javne i poslovne namjene te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene (članak 17. stavak 1.),
– se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 17. stavak 2.),
– projekt ne sadrži sve propisane dijelove i nije izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu, ispunjava uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka 106. ovoga Zakona (članak 190. stavak 3., članak 193. i članak 276.),
– glavni projekt nije u skladu s idejnim projektom glede lokacijskih uvjeta (članak 192. stavak 2.),
– mišljenje o neusklađenosti idejnog i glavnog projekta ne dostavi nadležnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (članak 192. stavak 4.),
– projektant ne potvrdi provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik (članak 194.),
– izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 198. stavak 1.)
– projekti nisu opremljeni i označeni sukladno članku 200. ovoga Zakona,
– idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole, nije usklađen s prostornim planom odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa (članak 208. stavak 1.).
(3) Osoba registrirana za poslove projektiranja u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Članak 313.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se projektant glavnog projekta ako mišljenje o neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta ne dostavi nadležnom upravnom tijelu koje je izdalo akt kojim se odobrava građenje, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (članak 199. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se glavni projektant ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, a projekt nije cjelovit i međusobno usklađen (članak 180. stavak 1.)
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz članka 312. stavka 2. ovoga Zakona i investitor u svojstvu projektanta.
(4) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka i članka 312. stavka 2. osobi koja obavlja projektiranje može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za projektiranje u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(5) Projektant je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Prekršaji revidenta

Članak 314.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:
– obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlašten (članak 188. stavak 1.),
– obavi kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen (članak 189. stavak 1.),
– projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva (članak 189. stavak 2.),
– upisom u građevinski dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova te pri pregledu izvedbenog projekta ne izradi dodatak izvješća o kontroli projekta (članak 202. stavak 4.),
– ne sastavi pisano izvješće o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta na propisani način (članak 202. stavak 2.).
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka osobi koja obavlja kontrolu projekata, odnosno revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za projektiranje, odnosno za kontrolu projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Osoba ovlaštena za kontrolu projekta (revident) u slučaju iz stavka 1. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Prekršaji pravne osobe ovlaštene za nostrifikaciju

Članak 315.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede nostrifikaciju, a nema za to ovlaštenje (članak 205. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekata koja provede nostrifikaciju ako:
– ako projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona (članak 204. stavak 1.),
– na propisani način ne sastavi izvješće, ne ovjeri projekt i ne izda potvrdu (članak 205. stavak 2.).
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za nostrifikaciju projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka i projektant zaposlen u pravnoj osobi ovlaštenoj za nostrifikaciju projekata koji je obavio nostrifikaciju.
(5) Osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekta u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Prekršaji izvođača

Članak 316.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
– radove ne izvodi tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u građevinama javne i poslovne namjene (članak 17. stavak 1.),
– radove ne izvodi tako da je u građevinama stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti (članak 17. stavak 2.),
– građevni i drugi proizvodi koje ugrađuje u građevinu ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 18. i članak 182. stavak 1. podstavak 2.),
– ne gradi u skladu s tehničkim propisima (članak 19.),
– ne gradi u skladu s aktima kojima se odobrava građenje (članak 182.),
– radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve za građevinu iz ovoga Zakona (članak 182. stavak 1. podstavak 1.),
– ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu (članak 181. stavak 2.),
– pristupi građenju građevine bez pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja, pravomoćne građevinske dozvole, potvrđenog glavnog projekta (članak 209. stavak 1., 2. i 4.),
– provodi ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektiranje, građenje ili održavanje građevina a nema ovlaštenja (članak 20.).
(2) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5. 6. i 8. ovoga članka može se izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Uz novčanu kaznu iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
– ne osigura dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme po posebnom zakonu, isprave o suglasnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (članak 182. stavak 1. podstavak 3.),
– ako ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (članak 182. stavak 1. podstavak 5.),
– ne odredi glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađenje radova ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača (članak 183. stavak 2.),
– imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 183. stavak 6.),
– ako prilikom građenja povjeri izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ne ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja poslova (članak 182. stavak 1. podstavak 4.),
– ne imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova (članak 183. stavak 1.),
– glavni izvođač ne izvodi najmanje polovicu radova potrebnih za građenje te građevine (članak 183. stavak 3.),
– gradi protivno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona,
– ne ogradi, odnosno zaštiti ili označi gradilište (članak 252. stavak 1.i 2.),
– gradilište ne označi pločom (članak 252. stavak 4.),
– ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 253. stavak 2.),
– ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 253. stavak 3. i 4.),
– na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 254. i članak 255. stavak 1. i 2.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 5. podstavka 1., 5., 9., 11., 12. i 13. ovoga članka pravnoj i fizičkoj osobi u svojstvu izvođača može se izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. podstavka 3., 4., 5., 6. i 8. i stavka 5. podstavka 9., 12. i 13. ovoga članka glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se glavni inženjer gradilišta za prekršaj iz članka 183. stavka 4. ovoga Zakona.
(10) Izvođač je u slučaju iz stavka 1. i 5. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Prekršaj osobe registrirane za poslove stručnog nadzora

Članak 317.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor ako:
– nadzorni inženjer prema posebnom zakonu nema pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer te ne ispunjava uvjete za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona (članak 184. stavak 1.),
– je nadzorni inženjer zaposlenik osobe koja je izvođač radova na istoj građevini (članak 184. stavak 2.),
– građenje nije u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 185. stavak 1. podstavak 1.),
– ne utvrdi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno lokacijskom dozvolom u slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona (članak 185. stavak 1. podstavak 2.),
– nadzire građenje građevine koja se gradi bez akata kojima se odobrava građenje (članak 209. stavak 1., 2. i 4.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove stručnog nadzora građenja ako:
– ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih i građevnih proizvoda, proizvoda, opreme i postrojenja bude u skladu sa zahtjevima glavnog projekta te da bude dokazana na propisani način (članak 182. stavak 1.),
– ne utvrdi da izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom (članak 185. stavak 1. podstavak 3.)
– ne utvrdi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom propisu (članak 185. stavak 1. podstavak 4.),
– ne odredi provedbu kontrolnih postupaka glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupaka izdavanja isprava i dokaza (članak 185. stavak 1. podstavak 5.),
– bez odgađanja ne upozna o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, investitora te građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama (članak 185. stavak 1. podstavak 6.),
– ako ne sastavi završno izvješće o izvedbi građevine (članak 185. stavak 1. podstavak 7.),
– ne upiše način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u građevinski dnevnik (članak 185. stavak 3.).
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za provedbu stručnog nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(4) Osoba ovlaštena za poslove stručnog nadzora u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Članak 318.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj glavni nadzorni inženjer ako stručni nadzor građenja nije cjelovit i međusobno usklađen i/ili ako o tome ne sastavi završno izvješće (članak 187. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se nadzorni inženjer i glavni nadzorni inženjer ako obavlja poslove stručnog nadzora a istodobno je zaposlen kod izvođača radova (članak 184. stavak 2.).
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za provedbu stručnog nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(4) Glavni nadzorni inženjer je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Prekršaji vlasnika građevine

Članak 319.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole nadležnoga upravnog tijela (članak 273. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:
– rabi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 269.),
– ne održava građevinu sukladno odredbi članka 270. stavka 2. ovoga Zakona,
– ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne označi građevinu opasnom u slučaju oštećenja građevine (članak 270. stavak 3.),
– održavanje građevine povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova (članak 271.),
– ne ispunjava uvjete za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u građevini na propisani način (članak 272. stavak 1.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se vlasnik građevine fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Vlasnik građevine u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan je drugim osobama naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.

Članak 320.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora i pravna osoba u svojstvu izvođača ako nastavi s građenjem, odnosno izvođenjem pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom i pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad (članak 288.).
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora i fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 321.
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru onemogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu onemogući uvid u svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine, građevnih proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom (članak 283. stavak 4.).

Članak 322.
Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji ako se neopravdano ne odazovu na tehnički pregled (članak 260. stavak 1.).

Zastara prekršajnog progona i izvršenja prekršajnih sankcija

Članak 323.
Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom, ne može se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad je prekršaj počinjen.

Članak 324.
Izrečene prekršajne kazne ne mogu se izvršiti ako od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju proteknu tri godine, a zastara počinje teći od dana kada je počinitelj prekršaja primio pravomoćnu odluku urednom dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska odluka postala pravomoćna.



VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci i izdane dozvole

Članak 325.
(1) Postupci započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak izrade i donošenja prostornog plana i/ili njegovih izmjena i dopuna, u kojemu do stupanja na snagu ovoga Zakona nije objavljena javna rasprava ili je od završetka javne rasprave prošlo više od devet mjeseci dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Stavak 2. ovoga članka ne odnosi se na postupak izrade i donošenja generalnog urbanističkog plana.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak izdavanja lokacijske dozvole za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m na zemljištu na kojemu je izgrađena takva građevina bez građevinske dozvole odnosno drugoga odgovarajućeg akta, započet po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) dovršit će se po odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
(5) U postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona za građevinu izgrađenu po propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i propisima koji su važili u vrijeme kad je izdana građevinska dozvola za tu građevinu.

Članak 326.
(1) U postupku upisa građevine u zemljišne knjige započetom do stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 141. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.).
(2) Danom početka postupka upisa građevine u zemljišne knjige smatra se datum dostave prijavnog lista nadležnom zemljišnoknjižnom sudu.
(3) U postupku upisa građevine u zemljišne knjige započetom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona koja je upisana u katastarski operat do stupanja na snagu ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 268., 329., 330., 331. i 332. ovoga Zakona. U tom slučaju isprave određene ovim člancima kao uvjet za upis građevine u katastarski operat predstavljaju uvjet za upis građevine u zemljišne knjige.

Članak 327.
(1) Građenju građevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), a za građenje koje do stupanja na snagu ovoga Zakona nije podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, može se pristupiti na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadležno upravno tijelo prema ovom Zakonu.
(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građenje građevina za koje se prema ovom Zakonu izdaje građevinska dozvola.

Članak 328.
(1) Načelna suglasnost izdana na temelju ranije važećih zakona u skladu s kojom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije izdana niti jedna građevinska dozvola prestaje važiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Načelne dozvole izdane na temelju zakona koji je važio do stupanja na snagu ovoga Zakona, a na temelju koje nisu u roku od pet godina od dana njene pravomoćnosti podneseni zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola, prestaju važiti.
(3) Za građenje dijela građevine određenog načelnom dozvolom odnosno načelnom suglasnošću umjesto posebne građevinske dozvole određene tom dozvolom odnosno suglasnošću izdaje se potvrda glavnog projekta prema ovom Zakonu.

Članak 329.
(1) Postupci zadržavanja u prostoru objekata pokrenuti prema odredbama Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) do stupanja na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/95.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom stanju odnosno lokacijske dozvole.
(2) Pravomoćno rješenje o zadržavanju u prostoru objekata doneseno na temelju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) smatra se u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju dokazom da je postojeće stanje zgrade u skladu s prostornim planom, odnosno u postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja smatra se pravomoćnom lokacijskom dozvolom.

Izgrađene građevine i upis u katastarski operat

Članak 330.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela.
(2) O vremenu evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
(3) Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka, uvjerenje o vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo.
(4) Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga uvjerenja.
(5) Za građevinu iz stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka.
(7) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u postupku kojeg provodi građevinska inspekcija.

Članak 331.
(1) Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje se uporabna dozvola.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.

Članak 332.
(1) Građevina izgrađena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:
– projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine,
– presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici,
– dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo).
(2) Građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništena ili je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, te građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban, smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje:
– potvrdu da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan,
– snimku postojećeg stanja građevine i
– presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.
(3) Građevina koju Država kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 42/05. i 90/05.), smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:
– snimku postojećeg stanja,
– presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i
– dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne skrbi.
(4) Za građevinu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(5) Građevina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako su uz zahtjev priloženi dokumenti propisani tim stavcima.

Članak 333.
(1) Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona umjesto uporabne dozvole nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.
(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za izgrađene građevine u vezi kojih je u tijeku postupak građevinske inspekcije.
(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na izgrađene građevine za koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona građevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo.
(4) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena uporabna dozvola ili uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 334.
(1) Rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u građevini iz članka 330., 331. i 332., odnosno članka 333. ovoga Zakona može se izdati ako su uz zahtjev za izdavanje tog rješenja priložene isprave potrebne za upis te građevine u katastarski operat.
(2) Dokumentaciju iz članka 330., 331., 332. i 333. ovoga Zakona vlasnik građevine i nadležno upravno tijelo dužni su trajno čuvati.

Obavljanje stručnih poslova

Članak 335.
Pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju te poslove, koji su ispunili uvjete za obavljanje tih poslova propisane Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Pravilnikom o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (»Narodne novine«, br. 21/06 i 53/06) nastavljaju s radom kao osobe odnosno ovlašteni arhitekti koji imaju suglasnost prema ovom Zakonu.

Članak 336.
Osobe ovlaštene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlašteni do isteka roka važenja ovlaštenja.

Obavljanje stručnih i upravnih poslova

Članak 337.
Savjet prostornog uređenja Republike Hrvatske osnovan prema Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom kao Savjet prema ovom Zakonu.

Članak 338.
(1) Ministar će imenovati privremenog ravnatelja Zavoda u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Privremeni ravnatelj obavit će pripreme za početak rada Zavoda i podnijeti prijedlog za upis u sudski registar.
(3) Ministar će imenovati predsjednika i članove Upravnog vijeća Zavoda u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a u daljnjem roku od trideset dana Upravno vijeće Zavoda donijet će Statut Zavoda.
(4) Upravno vijeće Zavoda dužno je raspisati javni natječaj za izbor ravnatelja Zavoda u roku od šest mjeseci od dana njihova imenovanja.

Članak 339.
(1) Danom početka rada Zavoda prestaje s radom Zavod za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(2) Danom početka rada Zavod preuzima službenike, poslove i druga materijalno-tehnička sredstva Zavoda za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(3) Sredstva osigurana u Državnom proračunu za tekuću godinu za rad i sredstva za plaće službenika Zavoda za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva ustupaju se Zavodu.

Članak 340.
(1) Vlada je dužna donijeti uredbu iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 209. stavka 5. i 38. stavka 4. ovoga Zakona najkasnije u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 5. stavka 4., članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 20. stavka 3. i stavka 4., članka 47. stavka 5., članka 58. stavka 4. i stavka 5., članka 186. stavka 2., članka 188. stavka 4., članka 195., članka 201., članka 203., članka 206., članka 253. stavka 2., članka 259. stavka 7., članka 267. stavka 3., članka 272. stavka 1., članka 281. stavka 2. i članka 288. stavka 6. ovoga Zakona najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Vlada je dužna uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 30/05. i 24/07.) s odredbama ovoga Zakona u roku od trideset dana od dana prestanka rada Zavoda za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(5) Ministar je dužan uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva s uredbom iz stavka 1. ovoga članka u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu te uredbe.

Članak 341.
(1) Županijski odnosno Gradski zavod za prostorno uređenje ustrojen na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom do početka rada zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom.
(2) Županije i Grad Zagreb dužni su osnovati zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 342.
(1) Dana 1. siječnja 2008. godine županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzimaju službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje sukladno ovom Zakonu, svatko sa svojeg područja, a u skladu s uređenjem samoupravnog djelokruga velikih gradova i gradova sjedišta županija, odnosno županija prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 129/05.).
(2) Veliki grad koji nije sjedište županije preuzima službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv dosadašnje ispostave ureda državne uprave u županiji koja je ustrojena na njegovom području, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje.
(3) Veliki grad koji je sjedište županije, grad sjedište županije i županija preuzimaju službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave iz sjedišta županije, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, prema sporazumu koji sklapaju gradonačelnik i župan, u pravilu ovisno o omjeru broja predmeta iz prethodne tri godine.
(4) Županija preuzima službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ispostava ureda državne uprave u županiji, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, osim službenika, poslova, uredske i druge opreme te arhiva koje u skladu s odredbama ovoga Zakona preuzima veliki grad i grad sjedište županije.
(5) O sporu u vezi s preuzimanjem službenika, poslova, uredske i druge opreme te arhiva iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka odlučuje Vlada na prijedlog čelnika Središnjega državnog ureda za upravu.
(6) Do 1. siječnja 2008. godine poslove izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje nastavljaju obavljati uredi državne uprave u županijama.

Članak 343.
(1) Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županije, koji prema ovom Zakonu obavljaju poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje dužni su osigurati materijalno-tehničke, organizacijske i financijske uvjete osim za plaće službenika te ostale uvjete za učinkovito i ekonomično obavljanje tih poslova od 1. siječnja 2008. godine, vodeći računa da navedeni poslovi ostanu što je moguće bliže građanima.
(2) Županije su dužne osigurati obavljanje poslova izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje barem u onim mjestima u kojima se ti poslovi obavljaju do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Sredstva za plaće službenika koje preuzimaju županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županije osiguravaju se u državnom proračunu u istom iznosu koji je osiguran u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu i ustupaju se županijama, velikim gradovima i gradovima sjedištima županija.

Članak 344.
(1) Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su svoje statute, odluke i druge opće akte, a osobito akte o unutarnjem ustrojstvu i unutarnjem redu svojih upravnih tijela, uskladiti s ovim Zakonom do 1. prosinca 2007.
(2) Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su rasporediti preuzete službenike na radna mjesta s danom 1. siječnja 2008.

Članak 345.
Poslove gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama obavlja poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na svom području.

Dokumenti prostornog uređenja i praćenja stanja u prostoru

Članak 346.
(1) Dokumenti prostornog uređenja doneseni na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom Zakonu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Generalni urbanistički planovi ostaju na snazi najdulje deset godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Prostorni planovi (bivših) općina i odluke o građevinskim područjima ostaju na snazi do 31. prosinca 2007.
(4) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se mijenjati i/ili dopunjavati te staviti izvan snage i prije donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom Zakonu.
(5) Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi do isteka razdoblja za koji su doneseni.

Članak 347.
(1) Općine i gradovi koji još nisu donijeli prostorni plan uređenja općine, odnosno grada dužni su to učiniti najkasnije do 31. prosinca 2007.
(2) Na području općine, odnosno grada koja ne donese prostorni plan uređenja općine i grada do 31. prosinca 2007. ne mogu se izdavati rješenja o uvjetima građenja i lokacijske dozvole, osim za građevine planirane prostornim planom županije.

Članak 348.
(1) Prostorni planovi unutar ZOP-a i planovi čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja koji do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dobili suglasnosti Ministarstva iz članka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 100/04) moraju se uskladiti s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje ZOP.
(2) Odluku o usklađenju iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće bez provođenja javne rasprave.
(3) Općine i gradovi dužni su za prostorne planove iz stavka 1. ovoga članka ishoditi suglasnost Ministarstva najkasnije do 31. ožujka 2008.
(4) Prostorni planovi iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja do dobivanja suglasnosti Ministarstva.
(5) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka za koji nije data suglasnost iz stavka 3. ovoga članka prestaje važiti 1. travnja 2008.

Pravilnici

Članak 349.
Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Pravilnik o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (»Narodne novine«, br. 21/06. i 53/06.),
– Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora urbanističke inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 1/05.),
– Odluka o općinama koje mogu donijeti prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem (»Narodne novine«, br. 163/04.),
– Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 86/04. i 138/04.),
– Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati županijski odnosno gradski zavod za prostorno planiranje za obavljanje poslova izrade prostornih planova (»Narodne novine«, br. 104/98.),
– Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, br. 106/98., 39/04., 45/04. – ispravak i 163/04.) i
– Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine«, br. 29/83., 36/85. i 42/86.).

Članak 350.
Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (»Narodne novine«, br. 89/06. i 139/06.),
– Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, br. 151/05.),
– Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva (»Narodne novine«, br. 82/05.),
– Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (»Narodne novine«, br. 2/05.),
– Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (»Narodne novine«, br. 1/05.),
– Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora građevinske inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 1/05.),
– Pravilnik o jednostavnim građevinama za koje građevinska dozvola nije potrebna (»Narodne novine«, br. 138/04. i 28/06.),
– Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (»Narodne novine«, br. 108/04.),
– Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (»Narodne novine«, br. 53/02.),
– Pravilnik o kontroli projekata (»Narodne novine«, br. 89/00.),
– Pravilnik o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 9/00. i 99/02.),
– Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika (»Narodne novine«, br. 6/00.),
– Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata (»Narodne novine«, br. 2/00. i 89/00.),
– Pravilnik o materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevinskih inspektora i nadzornika (»Narodne novine«, br. 2/00.) i
– Pravilnik o nostrifikaciji projekata (»Narodne novine«, br. 98/99. i 29/03.)

Tehnički propisi

Članak 351.
Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Tehnički propis za dimnjake u građevinama (»Narodne novine«, br. 3/07.),
– Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (»Narodne novine«, br. 3/07.),
– Tehnički propis za zidane konstrukcije (»Narodne novine«, br. 1/07.),
– Tehnički propis za prozore i vrata (»Narodne novine«, br. 69/06.),
– Tehnički propis za betonske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 101/05. i 85/06.),
– Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine«, br. 79/05., 155/05. i 74/06.) i
– Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 64/05. i 74/06.).

Priznata tehnička pravila

Članak 352.
Tehnička pravila koje je Republika Hrvatske preuzela na temelju propisa koji su važili do 8. listopada 1991., kojima se izravno ili upućivanjem na tehničke specifikacije propisuju tehnički zahtjevi za proizvode, procese ili usluge u građenju koji utječu na bitne zahtjeve za građevinu, primjenjuju se u građenju ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 353.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), osim odredbi članka 8. stavka 2. i 3. i članka 8.a koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju pitanja obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja od strane ovlaštenih arhitekata koji stručne poslove prostornog uređenja obavljaju u vlastitom uredu.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04), osim odredbi:
– članka 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 187., 188., 215., 216. i 217. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju pitanja građevnih proizvoda,
– članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 3., 4., 5., 6., 7. i 8., članka 41. i 42., članka 43. stavka 4., članka 45. stavka 4., članka 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 60., 181., 185., 186., 203., 204., 205., 206., 207. i 214. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju pitanja obavljanja poslova projektiranja, stručnog nadzora građenja i djelatnosti građenja,
– članka 86. stavka 1. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona,
– članka 116. točke 4. i 5. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona,
– članka 225. stavka 2. osim u dijelu koji se odnosi na članak 40. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 201. ovoga Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prestanku važenja Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/95.).
(4) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.).
(5) Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 6/00. i 68/03.) ostaje na snazi do stupanja na snagu propisa iz članka 104. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
– Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine«, br. 101/98.),
– Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine«, br. 128/04.),
– Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 1/98.).

Stupanje na snagu Zakona

Članak 354.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. listopada 2007., osim članka 204. stavka 3. i stavka 4. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 350-01/07-01/01
Zagreb, 6. srpnja 2007.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji - Opće odredbe

 
Izvadak iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09)

I. OPĆE ODREDBE

PREDMET ZAKONA

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.
(2) Sustav prostornog uređenja čine subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praćenje stanja u prostoru, određivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja te uređenje građevinskog zemljišta.
(3) Prostornim uređenjem se ostvaruju pretpostavke za unapređenje gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom planiranju.
(4) Gradnja u smislu ovoga Zakona smatra se projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina koji se obavljaju prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(5) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, uklanjanje i održavanje građevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
(6) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na projektiranje, građenje, uporabu i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.


POJMOVI

Članak 2.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

A. Prostorno uređenje

1. Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,

1.1. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,

1.2. Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,

1.3. Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu,

1.4. Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2,

2. Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina,

3. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti,

4. Dijelovi (etaže) i visina građevine:

4.1. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

4.2. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,

4.3. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,

4.4. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja,

4.5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,

4.6. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

4.7. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena),

5. Druga infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na određenom području,

6. Javna infrastruktura državne i regionalne razine su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša,

7. Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa,

8. Krajobraz je određeno područje, opaženo ljudima, čija je osobnost rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika i koje obilježava prevladavajuća prisutnost prirodnih sastojina,

9. Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost,

10. Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, ovoga Zakona i posebnih propisa,

11. Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja,

11.1. Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene,

11.2. Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća,

12. Nositelj izrade je Ministarstvo ili upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorno za postupak izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja,

13. Obalna crta je crta plimnog vala na obali,

14. Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja,

15. Odgovarajuća posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina,

16. Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumentu prostornog uređenja,

17. Osjetljivost prostora je moguća preobrazba prostora kao posljedica gospodarskih i društvenih procesa, prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili ugrožavanja okoliša na određenom području (gubitak osobnosti prostora, neracionalna potrošnja zemljišta i pritisci koncentracijom stanovništva i djelatnosti na uže obalno područje, prometna nepovezanost rubnih urbanih i ruralnih područja),

18. Osoba je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja, odnosno građenja,

19. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.),

20. Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica,

21. Prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi,

22. Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana,

23. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje nastaju djelovanjem ljudi,

24. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, određuju namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru,

25. Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene,

26. Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih, društvenih, kulturnih i okolišnih nedostataka degradiranih naseljenih i drugih područja,

27. Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s prostornim planom,

28. Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta,

29. Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije određeni prema posebnom zakonu,

30. Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se određuje ili mijenja stanje u prostoru,

31. Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje zemljišta,

B. Gradnja

32. Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine,

33. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu je nacrt koji je, prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,

34. Gradilište je zemljište ili građevina, uključivo i privremeno zauzete druge površine, potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi održavanja građevine,

35. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,

35.1. Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),

35.2. Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

35.3. Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu odvojiti od građevine,

35.4. Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom građevine, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje,

36. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,

37. Građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš,

38. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,

39. Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar građevne čestice,

40. Oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,

41. Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,

42. Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,

43. Pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja,

44. Projektiranje je izrada projekata propisanih ovim Zakonom,

45. Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina,

46. Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine,

47. Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine),

48. Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 su zgrade u čiju se građevinsku (bruto) površinu uračunavaju i površine svih drugih građevina ako se grade na istoj građevinskoj čestici.

(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za prostorno uređenje i graditeljstvo, a ministar je ministar nadležan za prostorno uređenje i graditeljstvo.
(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje obavlja poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje.
(4) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa sudjeluju svojim aktima, te posebnim uvjetima i potvrdama u postupcima izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja i građenja.
(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu, su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe.


PRIMJENA DRUGIH PROPISA

Članak 3.

(1) Na postupovna pitanja u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje opći upravni postupak.
(2) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(3) Na pitanja vezano za Hrvatski zavod za prostorni razvoj, županijske zavode odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.
(4) Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje zaštita okoliša i odredbe posebnih propisa koje se odnose na pojedine sastavnice okoliša.
(5) Za građevine od posebnog značenja za obranu Države ili za određene vojne ili druge građevine, kada je to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom Zakonu, mjere i postupci radi zaštite tajnih podataka propisat će se posebnim propisima.

OVLAŠTENJA MINISTRA

Članak 4.

(1) Način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona propisuje ministar naputkom.
(2) Ovlašćuje se ministar da za potrebe izrade nacrta pravilnika i tehničkih propisa, koje je ovlašten donositi prema ovome Zakonu, osniva povjerenstva, imenuje članove povjerenstva i tajnika te uređuje način rada povjerenstva.
(3) Ovlašćuje se ministar da određuje naknadu članovima i tajnicima za rad u povjerenstvima koja je prema ovome Zakonu ovlašten osnivati.

STRUČNI ISPIT

Članak 5.

(1) Odgovorne osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja u pravnim osobama i zavodima iz članka 29. ovoga Zakona te ovlašteni arhitekti dužni su položiti stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje.
(2) Odgovorne osobe koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, stručnog nadzora građenja, građenja i održavanja građevina, te osobe koje izdaju autorizirane podatke, odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata te osobe koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda, dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje.
(3) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona.
(4) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita kao i upotpunjavanja i usavršavanja znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere propisuje ministar pravilnikom.

SLUŽBENA OSOBA OVLAŠTENA ZA VOĐENJE POSTUPAKA I IZDAVANJE AKATA

Članak 6.

(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice vodi državni službenik u Ministarstvu, odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke.
(2) Postupak izdavanja građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja vodi državni službenik u Ministarstvu, odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja i potvrde glavnog projekta za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta može voditi i službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima višu stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke.
(4) Državni službenici u Ministarstvu, odnosno službenici nadležnih upravnih tijela iz stavka 1., 2., i 3. ovoga članka mogu izdavati lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice, te građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja ako imaju pet ili više godina radnog iskustva u struci i položen državni ispit te položen stručni ispit iz članka 5. ovoga Zakona ako su arhitektonske ili građevinske struke.
(5) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izdavanje uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje građevine.

CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE

Članak 7.

(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika prostora, na način kojim se osigurava:
– prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora,
– povezivanje teritorija Države s europskim prostornim sustavima,
– njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,
– međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora,
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
– zaštita kulturnih dobara i vrijednosti,
– dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta,
– kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš,
– cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju,
– kvaliteta i ljepota izgrađenog okoliša, osobito u obalnom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja,
– odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet,
– opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti,
– kvaliteta uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području,
– pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva,
– nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.

(2) Osnovni cilj gradnje je promicati dobro projektiranje i građenje kojima se ostvaruju sigurnosna, zdravstveno-ekološka i energetska svojstva građevina, te izjednačavanje prava osoba smanjene pokretljivosti, uz primjenu europskih načela i na način kojim se osigurava:
– sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu,
– zaštita života i zdravlja ljudi, okoliša i prirode te kulturnih i krajobraznih vrijednosti,
– zaštita imovine, potrošača i drugih korisnika,
– energetska učinkovitost građevina,
– stvaranje i održavanje dobre životne sredine koja je sociološki, funkcionalno i estetski uravnotežena, sigurna i ugodna te služi potrebama svojih korisnika,
– održivi i racionalni životni ciklus građevina koji može stvoriti i održavati te vrijednosti,
– planirana i kontinuirana skrb i održavanje izgrađenih područja,
– sloboda kretanja roba i usluga unutar zajedničkoga europskoga ekonomskog prostora.

(3) Ciljevi iz stavka 1. i 2. ovoga članka postižu se primjenom načela prostornog uređenja i gradnje te odgovarajućim instrumentima zaštite prostora propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.